Federacija postaje Mostar?

Kako stvari stoje, kompletna Federacija mogla bi postati Mostar – da 2018. ne bude općih izbora.

U slučaju da ne dođe do izmjene Izbornog zakona, moguće je dovesti u pitanje održavanje općih izbora 2018. godine – poručila je Borjana Krišto, zamjenica predsjednika HDZ-a i zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH.

Politička oluja

Nije isključena mogućnost da postoji dogovor vladajućih stranaka da izbori 2018. godine ne budu održani – priopćio je Saša Magazinović, predsjednik Glavnog odbora SDP-a i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH uz napomenu: „ Ako se ne riješe izmjene Izbornog zakona, to može biti jedan od argumenata da se izbori ne organiziraju, a na primjeru Mostara vidi se da to prolazi“.

Što se zapravo događa i otkud ovakvi direktni nagovještaji, ima li iza svega toga sistemske veze po principu spojenih posuda na relaciji HDZ-SDA? Ustavni sud BiH u prosincu prošle godine donio je presudu kojom je djelomično zahtjev Bože Ljubića, predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora. Odnosi se  na dio Izbornog zakona BiH o izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta BiH i zaključeno je da je neusklađen sa Ustavom pa je ostavljen rok od šest mjeseci da se promijeni.

O tome se malo ili nikako ne govori i zbog činjenice da je u prvi plan iskočio zahtjev Međunarodnom sudu pravde za reviziju presude protiv Srbije, ali je izvjesno da će nova politička oluja zadesiti državu baš zbog izmjena Izbornog zakona. U najkraćem, Ustavni sud BiH konstatira da je načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti tri naroda neodvojivo od mogućnosti i prava svakog naroda da izabere svoje predstavnike u Predsjedništvu BiH i Domu naroda.

Međutim, presude Ustavnog suda BiH iako su konačne i obvezujuće, u dobrom broju slučajeva ostaju na papiru iako je njihovo neprovođenje kazneno djelo za koje je zaprijećena zatvorska kazna. Zbog toga se i može desiti da i odluka o neustavnosti dijela Izbornog zakona ne bude provedena i da niko za to ne odgovara. Najbolji dokaz je Mostar u kojem već osam godina nema izbora zato što SDA i HDZ ne mogu ili neće, sasvim svejedno, da se dogovore. Kako stvari stoje, kompletna Federacija mogla bi postati Mostar – da 2018. ne bude općih izbora.

S druge strane, otvoreno je pitanje da li je uopće moguće promijeniti Izborni zakon BiH bez promjene državnog i federalnog ustava, odnosno odredbi koje reguliraju izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda. Ovo tim prije što je Ustav iznad svakog zakona.

Spajanje izbora

Rok kojeg je Ustavni sud ostavio polako curi, dogovora nema ni na vidiku, a praksa je da se izborna legislativa ne mijenja u izbornoj godini. Zadnjeg dana prosinca prošle godine Dragan Čović je najavio da će se sve riješiti u prvom kvartalu 2017. da bi prije osam dana priopćio kako se mora učiniti sve da se „pronađe minimum koji je nužan da možemo kazati da smo ispoštovali odluke Ustavnog suda i one koje se odnose na Mostar, i na izbor izaslanika u federalni i državni dom naroda te da odluke Suda u Strasbourgu u najvećoj mjeri ispoštujemo“.

– Jasno je da to ne možemo raditi kroz Ustav jer dvotrećinsku većinu u Parlamentu teško da možemo dobiti oko bilo kojeg pitanja – kazao je Čović produživši sa svoje strane rok za izmjenu izbornog zakonodavstva do kraja ove godine.

HNS je poručio da će Ustavni su BiH, ako presuda ne bude provedena, „vjerojatno automatizmom staviti van snage dio Izbornog zakona, a s obzirom da se dvije trećine Doma naroda Parlamenta BiH bira iz Federacije, neće biti moguće provesti opće izbore 2018. i konstituirati vlast“.

Hrvatski narodni sabor dao je svoj prijedlog po kojem se, pored ostalog  izbor izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH obavlja prema zastupljenosti svakog naroda u svakoj županji s tim da iz županija u kojima nema nekog naroda ne treba birati izaslanike.

Ovaj prijedlog nije, bar za sada i javno naišao na odobravanje SDA odakle stižu i upozorenja da neće pristati ni na kakve ultimatume i ucjene, bez obzira od koga dolazile.

Tri oporbene stranke – SDP, DF i GS – smatraju da je sve što se događa posljedica neusklađenosti Ustava BiH sa presudama Suda za ljudska prava u Strasborugu u predmetima Sejdić-Finci, Zornić i Pilav.

– Neprihvatljive su izmjene Izbornog zakona prije nego što se Ustav BiH uskladi s presudama Suda iz Strasbourga. Njihovo provođenje se odbija jer bi time bio ukinut princip isključivosti kolektivnih prava u korist civilizacijskog načela zaštite individualnih prava građana koji u svemu moraju biti jednaki – stav je te tri stranke.

Od provođenja tri presude Suda za ljudska prava još nema ništa iako je i to u paketu uvjeta za dobivanje kandidatskog statusa u Europskoj uniji. Trenutno su za javnost stavovi vladajućih stranaka kao „dva svijeta različita“, ali nije isključeno da se posao završi pa što god to značilo tihom diplomacijom i tajnim dogovorom šefova HDZ-a i SDA, a već će naći način kako da tu vrstu etničke podjele Federacije zapakuju i celofan i serviraju građanima „ sve u interesu mora i stabilnosti“.

Na kraju, što bi neodržavanje općih izbora 2018. značilo? Bakir Izetbegović koji se više ne može kandidirati ostao bi u Predsjedništvu BiH i njegov SDA na svim sadašnjim pozicijama u vlasti, Čović također ostaje u Predsjedništvu BiH i njegov HDZ na svim sadašnjim položajima u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti s povećanom razinom moći i utjecaja. Miloradu Dodiku takva situacija u potpunosti odgovara za sve planove i namjere.

A da u svemu ima nekog vraga pokazuju istina još tihe najave da bi se opći i lokalni izbori mogli spojiti 2020. godine.


Piše: M. Osmović, dogadjaji@dnevni-list.ba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *